ZABAVA

KRISTIJAN JE UDARIO PO GLAVI….

KRISTIJAN JE UDARIO PO GLAVI, OBEZBJEĐENJE ZAKASNILO! PLAČE I MOLI DA JE NE UDARA:
Horor sinoć, DISKVALIFIKACIJA?! (VIDEO)
Sinoć je u Zadruzi došlo do sukoba Marije Kulić i Kristijana Golubovića, a verbalni okršaj prerastao je u fizički.

Problem je nastao oko podjele budžeta jer je Kristijan ostao bez para, a Marija Kulić ovonedeljni gazda, sem što mu nije dala novac, prozivala ga je u svom stilu što je bila kap koja je prelila čašu, pa se Golubović zaleteo na nju i uspio da je lupi svežnjem novca po glavi.

Marija se prepadnuto izmakla, i u strahu izustila da je ne udara.

– Zašto me udaraš – vikala je Marija povlačeći se unazad, dok su Tomović i Alen prije obezbeđenja zauzdali Golubovića da ne napravi veći incident. Doduše oprezno, jer su upoznati kako Kristijan reaguje kada mu neko stane na put

 

Empatično slušanje temelj je istinske interakcije

Nekima se čini da su zapravo rođeni s vještinom slušanja. U razgovorima s njima lako dijelimo svoja osjećanja i osjećamo se razumjenim i cijenjenim. Jeste li se ikad zapitali zašto neki od nas to smatraju pouzdanim? Odgovor leži u empatičnom slušanju koje također možemo naučiti – ali pazite, autentičnost ovdje ne funkcionira.

U svijetu kakav danas poznajemo, nedostatak vremena čini se kao jedan od ključnih problema. Svi žurimo, težimo postizanju ciljeva, meandriramo između različitih uloga, a pritom često zaboravljamo ono što je najdragocjenije – istinsku bliskost i odnose s drugima. Rezultat naših svakodnevnih neposrednih interakcija samo je prolazna razmjena informacija koja ne uključuje istinsku povezanost i stvarno osjećanje i razumijevanje drugog. Ali ne mora biti takav. Ako smo spremni slušati umjesto da ispunimo prostor svojim pričama i utješi se umjesto da sudimo, tada možemo pretvoriti razgovore u istinsku ljudsku interakciju.

Bilo da razgovaramo s partnerom, prijateljem, suradnikom, šefom, susjedom ili prodavačicom prodavaonice, empatično slušanje može značajno poboljšati kvalitetu interakcije s ljudima koje srećemo u životu.

Da li je slušate ili čak čujete?

Empatično slušanje znači ne samo da strpljivo prihvatamo informacije sagovornika već i da smo u stanju da ga osjetimo i razumijemo u onome što govori. Riječ je o osluškivanju s iskrenom namjerom razumijevanja vrijednosti, mišljenja, ideja drugog i prilagođavanja njegovom emotivnom nivou. Na ovaj način stupamo u kontakt sa njegovim potrebama i dajemo mu osjećaj razumijevanja. Ako se malo karikiramo, empatično slušanje otvara prozor u univerzum drugoga i stvara siguran prostor u kojem nema potrebe za brigom zbog kritika i komentara. Kad empatija postane most koji ujedinjuje dvije osobe, riječi postaju manje važne jer je veza između njih važnija.

Ali empatično slušanje ne znači da se morate slagati sa svime što druga osoba govori. To uključuje samo napor da se shvati njegova perspektiva ili. kako mi volimo da kažemo – kako je to biti u njegovim cipelama. Radi se o prepoznavanju, obradi i obraćanju osjećajima drugih. Ova se vještina može razviti uz dovoljnu količinu motivacije, strpljenja i prakse.

Šta zajedničko empatično slušanje i sreća imaju? Na prvi pogled, to mogu biti nepovezane stvari, ali imaju mnogo veze sa dobrobiti. U današnje je vrijeme vrlo teško upoznati autentične i osjetljive ljude, a puno je više onih koji žele pretjeranu pažnju i osjećaj važnosti. Zato je imati empatičnog susjeda sa sobom najljepša i ispunjena stvar koja nam se može dogoditi u međuljudskim odnosima. Budući da smo po prirodi društvena bića, uspješna navigacija u različitim društvenim situacijama povezana je s osjećajem sreće i blagostanja. Istraživanja također pokazuju da su empatični ljudi popularniji, što ih vodi ka mogućnostima koje doprinose ličnom i profesionalnom rastu.

● Suosjećajno slušanje u partnerstvu

Empatična komunikacija je bitna komponenta svake uspješne i trajne veze. Sposobnost empatije sa voljenom osobom ima važan uticaj na ukupni nivo zadovoljstva u partnerstvu. Kako slušati empatično? Bez ometanja, kritike, osude i neželjenih saveta. Parovi se često prekidaju zbog problema u komunikaciji, tako da je jedna od osnovnih potreba „čuti i razumjeti“. Ako to nemamo u vezi, ubrzo se počnemo osećati usamljeno, odbačeno, pogrešno, pa se odmačemo od partnera. Kad empatično slušanje postane navika, mnogo je lakše razumjeti dobrobit našeg partnera i upravljati sukobima, jer nam omogućava lakše pronalazak pukotina koje mogu ugroziti vezu. Takvo slušanje gradi jake veze, podstiče efikasnu komunikaciju i njeguje povjerenje.

● Empatično slušanje na poslu

Možemo reći da je empatično slušanje vještina 21. stoljeća. To znači da ga koristimo ne samo za postizanje osobnog rasta, uspješnog društvenog života i trajnih romantičnih odnosa, već i za napredovanje u karijeri. Čini se da je empatija u liderstvu, poslu, prodaji, suradnji i pregovorima jedna od onih varijabli koje mogu prevladati formalne barijere i baviti se „mekšom“ stranom ljudi s kojima radimo. Istraživanja otkrivaju da je izoštravanje sposobnosti za empatijom i razumijevanje drugih ključno za veći uspjeh na radnom mjestu. Razgovori sa šefom, suradnicima, poslovnim partnerima, klijentima nisu nužno strogo formalni, ali mogu uključivati ​​veći naglasak na emocijama, iskustvu i razumijevanju. To je zauzvrat ključ produktivne saradnje i novih poslovnih prilika.

9 strategija za razvoj empatičnog slušanja

1. Ne radi se o vama: Kad god u razgovoru želite biti saosećajni s drugima, prvo morate shvatiti da nije riječ o vama. Osobu s druge strane treba postaviti iznad svojih potreba.

2. Odložite telefon: Najgore je ako osoba s druge strane otkriva svoje osjećaje prema nama, dok mi opsesivno provjeravamo telefon ili odgovaramo na poruke. Vrlo je neugodna navika digitalnog doba, što nas sprječava u iskrenim vezama i kvalitetnom provodu s drugima.

3. Biti aktivan slušalac: Biti aktivan slušatelj znači biti prisutan u razgovoru, što uključuje ignorisanje distrakcije i fokusiranje na osobu koja je ispred nas. Aktivni slušaoci prisutni su „ovdje i sada“ i nastoje razumjeti sagovornika. To, naravno, ne znači slušanje u tišini i klimanje glavom. Razgovor je uvijek dvosmjerna ulica u kojoj oba učesnika razmjenjuju utiske, ideje, mišljenja i teže razumjeti drugoga.

4. Suzdržavajte se od kritike: empatično slušanje znači visok nivo emocionalne inteligencije. Kad netko podijeli s nama priču koja je za njih od velikog značaja, vrlo je prikladno suzdržati se od nepotrebnih komentara, kritika ili drugih negativnih povratnih informacija. Naš je cilj razumjeti drugog i pružiti mu emocionalnu podršku. Slušajte, shvatite i saosećajte.

5. Govor tijela: Govor tijela je izuzetno važan za istinske društvene interakcije. Kada govorimo o empatičnom slušanju, tijelo može pomoći u stvaranju interakcije koja nudi prostora za razumijevanje i empatiju. Naši položaji i pokreti također mogu stvoriti prepreku što otežava istinski razgovor. Ako želite da se ljudi osjećaju sigurno oko vas, osigurajte opušteno držanje i kontakt očima.

6. Parafrazirajte ono što čujete: Parafraziranje je jedna od najefikasnijih strategija empatičnog slušanja, jer stvara poverenje. Sve što trebate je poslušati šta vam vaš sagovornik govori, a zatim preoblikovati njegovu poruku.

7. Postavljajte otvorena pitanja: Postavljanje otvorenih pitanja je poticaj za razgovor. Ponekad se ljudi ne otvaraju tako brzo, posebno kada je tema o ličnim problemima. Ali moramo biti oprezni da nismo nametljivi jer ne radimo intervju. Ako primijetite da se druga osoba ne osjeća dobro, suzdržite se od postavljanja pitanja i prepustite razgovor njemu.

8. Neželjeni savjeti: Kada tražite emocionalnu vezu s nekim, najgora stvar koju možemo učiniti je prisiliti savjete na njih. Ništa ne uništava dobar razgovor više nego stavljanje reči u usta druge osobe i njihovo učenje šta da radi.

9. Ne ispunjavajte tišinu: Za mnoge ljude tišina u razgovoru i dalje stvara probleme jer može izazvati nelagodu. Tišina može biti moćan alat za uspostavljanje istinske veze ako je znate koristiti. Tišinom dopuštamo sagovorniku da preuzme razgovor ili mu damo vremena da razmisli o onome što je rečeno. Razgovor nije samo stalna razmjena informacija, jer uvijek postoji govor tijela s kojim možemo izraziti empatiju.

Leave a Reply